“Nema nista licnog u grmljavini razumijevanja. Munja koja je oslobada dolazi izvana.” -Cecilia Payne-Gaposchkin
Cecilia Payne-Gaposchkin je bila Britansko-americka astronomkinja I astrofizicarka. Nije samo da se borila za promjene protiv seksualne diskriminacije zena na trzistu rada i u STEM-u, vec je svojim otkricima utjecala i na podrucje nauke.
Osim toga, Payne je bila prvi koji je otkrio da su vodik I helij dva najcesca elementa u svemiru koristeci zakone atomske fizike.
Kao malo dijeta, Payneina majka je prepoznala njezin voljest i dar za nauku. Upisala ju je u skolu za djevojke St. Paul’s skola gdje je Payne mogla napredovati u svijetu nauke, a sa 19 godina, Payne je uz stipendiju pohadala Univerzitet u Cambridgeu gdije je studirala botaniku, fiziku, i hemiju. Ali, u to vrijeme fakultet nije nudio diplome znama. U Cambridgeu, Arthur Eddington, profesor astronomije, ispirisao je Payne da se posveti karijeri u astronomiji. Godine 1923, Payne je dobila stipediju za studiranje kod Harlowa Shapleyja na opservatoriji Harvard Collegea u Massachusettsu.
Kad Payne dosla u Harvard, ona zapocela je studije primjenjujuci novu fiziku koju je ucila na kolekciju fotografija spektarta gdije je otkrila da ima hilijadu puta vise vodonika nego gvozda i da su zvezde uglavnom sastavljene od vodonika i helijuma.
U 1925 godine, objavila je ovo revolucionarno otkrice u svojoj doktorskoj disertaciji, Zvjezdane Atmosfere. Shapley je poslala Payneovu tezu profesoru Russellu u Princetonu koje tvrdio da je to Nemoguce jer je to vjerovao da bi zvijezde imale slican sastav kao zemlja. Na kraju, Russellu i mnogim drugim astronomima postalo jasno da je payneov zaklucak zaista tacan i da je Payne uspjesno pokazao kako ocitati povrsinsku temperaturu bilo koje zvijezde iz njegog spektra.
Payne je bila prva osoba koja je stekla doktorat iz astronomije na Univerzitetu Radcliffe, koji je sada dio Harvarda. Nakon sto je zavirsila doktorat, Payne je nastavila obavljati sve redovne duznoti profesora, kao sto su predavanja i povodenje istrazivanja. Medutim, buduci da je bila zena, njena jedina titula bila je “tehnicki asistent.” lako je bila jedna od najbriljantnijih i nekreativnijih astronoma, Nacionalna akademija nauka ju je i dalje zanemarivala. Tokovi prizanja poceli su se mijenjati kada je Payne u 1956 godine, imenovna za redovnog profesora na Harvardu i postala sefica odsjeka za astronomiju. Bila je prva zena koja je priznata kao takva na Univerzitetu Harvard. 10 godina kasnije, penzionisala se, a 1976 godine, Payne je dobila nagradu Henry Norris Russell od Americkog astronomskog drustva.
Payne bila je prelazna figura izmedu starih i novih mogucnosti za zene u oblasti nauke. Osim toga, njena revolucionara zapazanje o zvjezdanim atmosferma i promjenjivim zvijezdama postavila su temelje za buduci rad drugih naucnica.
Works Cited
“Cecilia Payne: Discoverer of the Chemical Makeup of Stars: AMNH.” American Museum of Natural History, http://www.amnh.org/learn-teach/curriculum-collections/cosmic-horizons-book/cecilia-payne-profile. Accessed 27 May 2024.
Gregersen, Erik. “Cecilia Payne-Gaposchkin.” Encyclopædia Britannica, Encyclopædia Britannica, inc., 9 May 2024, http://www.britannica.com/biography/Cecilia-Payne-Gaposchkin.
Pasachoff, Jay M. “What Stars Are Made Of: The Life of Cecilia Payne-Gaposchkin.” The Key Reporter, 18 Feb. 2021, http://www.keyreporter.org/book-reviews/2020/what-stars-are-made-of-the-life-of-cecilia-payne-gaposchkin/.
Perkowitz, Sidney. “Cecilia Payne-Gaposchkin: The Woman Who Found Hydrogen in the Stars.” Physics World, 2 June 2023, physicsworld.com/a/cecilia-payne-gaposchkin-the-woman-who-found-hydrogen-in-the-stars/.
About the Author
Hi! My name is Diana Baidoo and I am a rising college freshman in Georgia. I’m interested in STEM not only because it encourages me to think creatively and outside the box, but also because of the meaningful impact that STEM has on society.
Translated by: Ajla Smajlovic
Her Stem Space 
Leave a comment