Kad je bilo October 6, 2020, Andrea M. Ghez postala je četvrta žena koja je dobila Nobelovu nagradu za fiziku, podijelivši polovinu tog prestižnog priznanja za otkriće supermasivne crne rupe u središtu Mliječne staze. Njeno interesovanje za astronomiju i fiziku javilo se u ranoj mladosti, kada je 1969 godine svjedočila slijetanju misije Apollo 11 na Mjesec. Taj historijski događaj zaokupio je njenu maštu dok je imala samo četiri godine, podstičući je da postavlja velika pitanja o svemiru. Od tog trenutka, njen put bio je ispunjen dubokom radoznalošću za rješavanje kosmičkih zagonetki. Iako je prvobitno planirala studirati matematiku na Tehnološkom institutu Massachusetts (MIT), ubrzo je shvatila da fizika bolje odražava njenu rastuću fascinaciju razumijevanjem zakona koji upravljaju kosmosom, čime je krenula putem karijere u astrofizičkim istraživanjima.

Ghez je stekla diplomu iz fizike na MIT-u 1987. godine, nakon čega je nastavila studije na Kalifornijskom tehnološkom institutu (Caltech), gdje je doktorirala 1992. godine. Tokom postdiplomskog studija sve više se interesovala za opservacijsku astronomiju i razvoj inovativnih tehnologija koje bi mogle poboljšati rezoluciju astronomskih snimaka. Ta iskustva pružila su joj naučnu osnovu za rad koji će kasnije obilježiti njenu karijeru. Nakon što je počela raditi kao profesorica na UCLA-u, okupila je istraživački tim fokusiran na jednu od najvećih astronomskih misterija: utvrđivanje šta se nalazi u samom središtu Mliječne staze.

Image Courtesy of The Microsoft Network

Proučavanje galaktičkog centra predstavljalo je brojne izazove zbog ogromnih oblaka plina i prašine koji blokiraju vidljivu svjetlost da dopre do zemaljskih teleskopa. Da bi prevazišla ovu prepreku, oslanjala se na infracrvena posmatranja, koja mogu prodrijeti u ove guste regije i otkriti objekte koji bi inače ostali skriveni. Također je pomogla u pionirskoj upotrebi adaptivne optike, tehnologije koja kompenzira izobličenja uzrokovana Zemljinom atmosferom u stvarnom vremenu. Brzim podešavanjem teleskopskih ogledala, adaptivna optika proizvodi znatno oštrije slike i omogućava astronomima da posmatraju nebeske objekte sa izuzetnom preciznošću. Ovi tehnološki napredci omogućili su Ghez i njenim kolegama da prikupe neka od najdetaljnijih posmatranja ikada napravljenih o jezgru Mliječnog put.

 Image Courtesy of UCLA

Over Tokom niza godina, Ghez pažljivo pratila kretanje zvijezda koje kruže u blizini galaktičkog centra. Njen tim je otkrio da se te zvijezde kreću izuzetnim brzinama oko nevidljivog objekta koji posjeduje ogromnu gravitacijsku silu. Jedna konkretna zvijezda, poznata kao S2, završavala je svoju orbitu za samo oko šesnaest godina, pružajući ključne dokaze o masi i veličini tog nevidljivog objekta. Višegodišnjim posmatranjem položaja i kretanja zvijezda poput S2, tim Ghezove je utvrdio da njihove uske orbite i izuzetno velike brzine oko objekta koji ne emituje vidljivu svjetlost ukazuju na to da je ogromna masa koncentrisana unutar nevjerovatno malog područja prostora–masa koja iznosi približno četiri miliona masa Sunca. Prema principima gravitacije i moderne astrofizike, jedino vjerodostojno objašnjenje koje se podudaralo sa ovim zapažanjima bilo je postojanje supermasivne crne rupe, danas poznate kao Sagittarius A*. Ovo otkriće pružilo je neke od najsnažnijih opservacijskih dokaza u prilog teorijama o postojanju crnih rupa i iz temelja promijenilo razumijevanje naučnika o evoluciji i dinamici galaksija.

Pored svog revolucionarnog naučnog doprinosa, Andrea Ghez postala je važan uzor budućim generacijama naučnika. Kao jedna od rijetkih žena koje su dobile Nobelovu nagradu za fiziku, srušila je tradicionalne barijere u STEM oblastima i podstakla mlade žene da grade karijere u nauci i matematici. Njena dostignuća pokazuju da su radoznalost, istrajnost i inovativnost ključne osobine koje mogu dovesti do izvanrednih otkrića. Njen put i istraživanja podsjećaju nas na to da postavljanje velikih pitanja o svemiru ne samo da može produbiti naše znanje, već i inspirisati buduće generacije naučnika da nastave istraživati ​​misterije svemira.


Works CIted

“Andrea Ghez” Andrea Ghez, University of California, Los Angeles, https://www.astro.ucla.edu/~ghez/ Accessed 4 July 2026

“Andrea Ghez” National Women’s History Museum, https://www.womenshistory.org/education-resources/biographies/andrea-ghez 

Accessed 4 July 2026

“Andrea Ghez Wins Nobel Prize in Physics” W. M. Keck Observatory, 6 Oct. 2020, https://keckobservatory.org/nobel-prize-ghez/ Accessed 4 July 2026

“Andrea Ghez – Facts – 2020 ” NobelPrize.org., Nobel Prize Outreach AB, 2026. Sat. 4 Jul 2026.<https://www.nobelprize.org/prizes/physics/2020/ghez/facts/>

Gregersen, Erik. “Andrea Ghez”. Encyclopedia Britannica, 12 Jun. 2026, https://www.britannica.com/biography/Andrea-Ghez. Accessed 4 July 2026

Chu, Jennifer “Andrea Ghez ‘87 Wins a Share if the 2020 Nobel Prize in Physics” MIT News, Massachusetts Institute of Technology, 6 Oct. 2020, https://news.mit.edu/2020/andrea-ghez-shares-2020-nobel-prize-physics-1006

About the Author

Hii!  My name is Leslie, and I’m a rising senior from New York City, attending high school in Manhattan. I’m very interested in physics and astrophysics, hoping to pursue a PhD in astrophysics to become a researcher in this field while also helping to encourage and expand STEM opportunities for girls from underrepresented backgrounds.

Translated by Ajla Smajlovic


Discover more from Her STEM Space

Subscribe to get the latest posts sent to your email.

Leave a Reply

Discover more from Her STEM Space

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading